Njillu Maalik Paate Soh e Muritani
Written by Njaay Saydu Aamadu on Sunday, 16 January 2011 21:10   

maalik paate soh16/01 Jamma aljumaa, 14 lewru siilo 2011, jofɗo hoyre-biir, Nuwaasot, laamorgo dowla Muritani dillii, iiñtii no feewi. Hay safalɓe, sooninkooɓe e jolfuɓe tindii won ko naati wuro ngoo ko famɗaani doole. Rewɓe nana nduñondira e damuɗe gollorɗi fuuɗooɓe, moorooɓe e sinkooɓe. Yeeyatnooɓe ngaanii sabu soodooɓe kawii ɗumen, nana ndartii ena naamndoo hol ko jogori kewde e ndee sahre. To bannge worɓe, sukaaɓe e mawɓe nana njiirondira ñootooɓe e sakkeeɓe. Hay goobooɓe wuro ngoo keɓii e tuuse jinndere ndee. Werlaa fof mo njiyɗaa haɓɓani hirke ko Noowotel innitiraaɗo hannde Otel Tufoyla.

Dillini Nuwaasot ko garal Maalik Paate Soh, gorko Njum Donnde Maasina Tooro, gural Maysa Aali, kañum e diɗɗal mum Maoba. Maalik ko naalanke timmuɗo, mo Geno yeɗi dokke keewɗe. O wonaa naalanke mo yonta jolni. O wonaa naalanke jiɗɗo waɗde hoyre, kañum tan. Kono ko o naalanke mo Alla tafi, tagi, loowi, resani leñol fulɓe. Omo fiya hoɗdu, hoɗa gitaar, omo ñaaña, omo wayla baylol. So o amii ena yooɗi, so o yimii kadi mbiyaa ko ɗuum ɓuri welde.

 

O ari ko juuraade Fulɓe Muritani ngam wuurtinde enɗam, tiiɗtinde giɗgol e hesɗitinde hoolaare hakkunde makko e ɓeeɗoo ɓe o waɗi so tawii leñol ngol wonnoo ko ngesa ko kañumen ngonatnoo galle kisnoowo njabeeri haa wonta ƴoogo.

Caggal diɗɗal ngal, omo ardi e jaayndiyankooɓe ɗiɗo, nantuɗe inɗe mumen hono Aliiw Basum mo Cilon salndu Fuuta e Mammadu Aamadu Lih, gorko Mbooyo Wahaa, kaɗndorgal Ceelooji, ngam seedtaade ñalaaɗe ɗe o jogiri waɗdude, kanko Maliik Paate Soh e ɓiɓɓe Fulɓe. Omo ardi kadi e seto timmungo, timmirngo faayiida, e nder heen haaliyanke gittanooɗo nemsa, belɗo sawtawol, jooɗɗo e ndaaratnde to bannge sormaat.

Maalik Paate Soh ko gummaniiɗo njillu e nder duunde Afrik kono o jooɗii ko to Biriksel(Bruxelles), laamorgo dowla Belsik (Belgique). O fuɗɗorii njillu nguu ko Ndakaaru, laamorgo Senegaal. O rewni heen ko Nuwaasot sabu teskaade mo felliti daraade, saannoto walla no fulɓe keewi wiyde nii : puniiɗo ajjoto mbele tigguuji mum ena pota e enɗi mum.

Maalik Paate Soh ena ŋoogɗini wonde Muritani e Senegaal ko leyɗeele jiiduɗe yumma e baaba, dennduɗe ko feccotaako, ɗe maayo wonaani ɗumen keerol saka fecca hakkunde rewo e worgo. Caggal ɗuum ko woodde mo e Muritani enɗam tiiɗɗam, njonngu caɗtungu e giɗgol tabitngol. Njaatigi jamma oo e geɗe paytunooɗe heen ko Umaar Jakariyaa Joop mo Mbaañ, Cile e leydi Hammadi e goomu mum.

Ngam njillu nguu waɗa faayiida, teskina, daña ruttorde ngam resande yontaaji garooji janngo, Alhajji Daɓɓo Njaay waɗdi mo ko e kaɓirɗe dowrowe e haralleeɓe naɓoyankooɓe 2STV, nehiiɓe, newiiɓe, suɓtaaɓe e nder keele fanniyankaagal nan-yiyngo.

 

Muritaninaaɓe njaɓɓiima Maalik Paate Soh, teddinii ɗum, kollitii ɗum haa laaɓti wonde ena mbeltii e njillu nguu. Goomu magooji Jalluɗi Jam mbaɗii heen golle maantiniiɗe gila e kollirgol geɗe ganni to bannge cinkal e sormaat pullo hanki haa e addude ballal timmungal e nder hiirde ndee: hakkunde cubballo mo wonaa tampoo-taatoo e nooroo, nguy, Sammba ganndo beeli.

Ko ɗoon baabooy Gellaay Aali Faal, gorko Aram Sahre ɓuri goorumma( yurmeende Alla e makko), wiyatno: nguy ƴeeŋii, heɓii liwel, takkiima ciiwel, leliima e jaljalɗe, sawndiima jaaɓel. Kenal wonii e sooyde. Cukalel tokiima, joom nano sikki-sakka, ñaamo e taƴaale joomiraaɗo. O waɗi lekkel e lekkel, ŋorel e ŋorel. Omo wondi e koyli. Koyli yiɗaa nooroo, nooroo yiɗaa koyli. Koyli wiltii to ladde, gubiima, gabiima, wafii, waɗi mbaafurna, ŋaayaa goolooli. Koyli soppaama, fertaama, heefaama, heeftindaama, yaɓɓaama, yaɓtindaama. Koyli ɓuƴaa, wujaa, lelnaa e wul-am-gaynaako, sinndaa denngere lewre e weñaande, banngali, njoogu e nalla. Pindinee nooroo kure pewjaama ! tawa Balla jeerel kañum yawtii….

 

Muritaninaaɓe njooɗnii garal Maalik Paate Soh e Nuwaasot sabu yimɓe teskinɓe ko wayi no Lih Jibriil Hammee, Jibi Bah lollirɗo Gelongal Bah, Kaaliidu Baaba Gise, Caam Aamadu Sammba Lawo, Hammadi Tabsiiru Bul Joop, Maamuudu Gaako, Aliiw Coofi Joop, Woon Sammba Yero, Mammadu Njaay cewngu Mboon ekn, ko jiidaa e naalankooɓe dowluɓe wayɓe Demmba Njaay, Ndillaan colel daande-maayo, Ceɗɗel Mbay, Haawa Jimmeera, R. J, Saydu Gedda Sih, Hammadi Gawdel Bah, Saydu Nuuru Gay, Pennda Gise, ekn. Ko noon kadi natooɓe, ɗosooɓe ŋarɗuɓe golle…..

Njillu Maalik Paate Soh e Muritani waɗii ɓure kewɗe no feewi sabu ngu anndinii Fulɓe muritaninaaɓe geɗe tati:

  1. Fulɓe Muritani ena ngoni, ena ngoodi, en ngoodi kadi ko ɓooygol daartol momtataa. Ɓe ngonaani, ngoodaani ɓee, njilloytaake.

  2. Fulɓe Muritani ena mari jaale kerɗe, gila e guurɗe haa e maawɗe, tawi ko binndirɗe inɗe mumen alkule kaŋŋe e nder daartol leñol.

  3. Fulɓe Muritani ena poti jokkude ndeen darnde ngam rontinde e yontaaji garooje sabu ko woyi maayɗo koo, ko ɗuum yettata guurɗo.

 

Binndol Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu

Lewlewal Group Networks ina yetta yillotooɓe mbiimi.com. Miijooji mon e binndanɗe ɗe ina walla min wuurtude golle e coklaandi renndo ngoo. Tiiɗnoɗen e hokkude miijooji men e dow needi, hakkilantaagal e muñal jahdungal e yiɗde ɓamtude golle men.
Comments (2)
  • niang

    seydi njaay a jaaraama pulaar wii,i wonnde so yumma moƴƴi baaba moƴƴi ɓiɗɗo hanaani bonnde ɓiɓɓe fulɓe muritani ene doni geɗe tati goo 1 yidde ɗemgal mum ɗiɗi 2 yidde leydi mum tati 3 banndum ene pulaar kade wii wonnde ko ronaaka tiɗaani walla ko teduɗo waawi teddinnde yo wuur pulaar yaa barke gawri e kosam yaa barke laalo e lamɗam yaa barke suuna e feela yaa barke samme e ñediko e makkaari amiin

  • fatimaba  - a jaraama

    mi salmini on onon fudube ngo miijo yo allah yobbe darnde mon ndaraniidon lenol ngol miin beltiima ha doon waawi haadde.denndangal bibbe fulbe Mauritanie ina njettaa on no feewi. sabu pulaar wiiy ndennden buri ceeren nde wonno dental wono doole mi yeeti kala jiddo mbiimi. roidi ko hoore mum yo wuure bibbe fulbe ha kaaba.

Write comment
Your Contact Details:
Comment:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img]   
:D:angry::angry-red::evil::idea::love::x:no-comments::ooo::pirate::?::(
:sleep::););)):0
Security
Please input the anti-spam code that you can read in the image.
 

Publicité- Jeeyngal!!!

Lewlewal Group Networks (Centre Amadou Malick Gaye, 2eme Etage, Dakar Senegal) Tel. + 221-33-825-67-94 Skype: lewlewal mbiimi Email: lewlewalgroup@yafoo.fr